Acta Historiae Medicinae Stomatologiae Pharmaciae Medicinae Veterinariae 1-2 (1984)

  1. Erich Rosenzweig, Žene – starodrevne porođajne pomagačice (babice, primalje), prvi izvođači „carskog“ reza
  2. Jurica Bačić, Liječnici Dubrovačke Republike na službi u Banjaluci krajem XVI stoljeća
  3. Kosta Popov, Đorđe Antić, Vojislav Smiljanić, Vladimir Blanuša, Rađanje i razvoj medicinske literature u Somboru kroz XVIII i XIX vek (II). Medicinske knjige i časopisi
  4. Dubravka Kezele-Popov, Olga Popov-Dragin, Đorđe Antić, Prvi pregled apoteke u Somboru 1786. godine na osnovu „Opšteg zakona za sanitetski rad“
  5. Dragoje Živković, Društvo crnogorsko Crvenog krsta 1875-1920. godine
  6. Vladimir Dugački, Stogodišnjica Crvenog križa u Hrvatskoj
  7. Erich Rosenzweig, Dubrovački renesansni medikus Amatus Lusitanus ustanovljuje smrt zbog infarkta srca
  8. Berislav M. Berić, Prilog maršala Marmont-a taktici i organizaciji zbrinjavanja ranjenika i bolesnika u našim krajevima za vreme Napoleonovskih ratova
  9. Slobodan Grobelnik, Sto godina radne terapije u Bolnici za duševne bolesti u Ljubljani
  10. Eliezer Katan, Napori za ublažavanje oskudice i oćuvanje sanitetskih sredstava u toku bitaka na Neretvi i Sutjesci
  11. Ferenc Balla, Životni put dr Rozalije Eržebet – Ružice Rip od Bezdana do Kolašina
  12. Edvard Glaser, Iz istorije transfuziologije krvi (II). Transfuzija krvi i krvne grupe
  13. Olga Barać-Srdanović, Održavanje optimalnog broja življa u prošlosti i u sadašnjosti
  14. Milena Mihajlov, Jovan Tucakov, Narodna fitoterapija stanovnika s područja gornjeg toka reke Drine i njenuh pritoka u jugoistočnoj Bosni
  15. Maid Hadžiomeragić, Načini liječenja koja su primenjivali berberi iz porodice Skaka u Sarajevu
  16. Vlastimir Turudić, Veterinarska služba srpske vojske u radovima naših istoričara. Ispravke i dopune (V)
  17. Slobodan P. Đorđević, Miša Subić, Prim. dr Milutin Velimirović (9. VII 1893 – 18. XI 1973)
  18. Miša Subić, Slobodan P. Đorđević, Prof. dr Vladimir Grujić (30. VII 1912 – 14. I 1983)
  19. Ratko Kaljalovač, General prof. dr Roza Papo (2. II 1914 – 25. II 1984)